Aristotelova je Metafizika jedan od najviše izučavanih spisa antičke filozofije. Pitanja koja se u njemu postavljaju i načini na koji se na njih pokušava odgovoriti, te pitanja vezana uz povijest, strukturu i utjecaj samoga spisa, predmet su brojnih istraživanja različitih usmjerenja i metodologija. Osamnaest rasprava sakupljenih u ovoj zbirci predstavljaju neke od najboljih doprinosa razumijevanju Metafizike nastalih posljednjih desetljeća. One pružaju vjerodostojnu sliku o filozofskim pitanjima koja se postavljaju u tom spisu, argumentima koje Aristotel iznosi u obradi tih pitanja, te pretpostavkama na kojima njegova pitanja i argumenti počivaju, ali i o načinima na koje se danas raspravlja o Metafizici i Aristotelu uopće.
Pregled sadržaja: P. Gregorić i F. Grgić: Uvod, J. Barnes: Uvod u Aristotelovu metafiziku, G. Patzig: Teologija i ontologija u Aristotelovoj Metafizici, A. Code: Metafizika i logika, P. Aubenque: O aristotelovskom pojmu aporije, J. Łukasiewicz: O stavu protuslovlja kod Aristotela, G. E. L. Owen: Aristotel o zamkama ontologije, T. Ebert: Aristotelovski akcidenti, M. Frede i G. Patzig: Ousia u Metafizici Z, M. J. Woods: Forma, vrsta i predikacija u Aristotela, M. Furth: Transtemporalna stabilnost u aristotelovskih supstancija, J. M. Cooper: Metafizika u Aristotelovoj embriologiji, M. Frede: Aristotelov pojam potencijalnosti u Metafizici, L. A. Kosman: Aktivnost bitka u Aristotelovoj Metafizici, N. P. White: Aristotel o istosti i jednosti, J. G. DeFilippo: Aristotelova identifikacija Prvotnog Pokretača kao Boga, K: Oehler: Nepokrenuti pokretač kao mišljenje koje misli sebe samo, J. Annas: Predmeti matematike kod Aristotela, M. Burnyeat: Platonizam i matematika: Preludij za raspravu