Friedrich August von Hayek jedan je od najslavnijih ekonomista i političkih mislilaca u 20. stoljeću. Predavao je je na London School of Economics, gdje je predavao i Karl R. Popper kojega je upravo Hayek pozvao da predaje na njoj dok je još bio na Novom Zelandu. Po svojem habitusu Hayek spada u klasične konzervativne liberale kojima je strano svako upletanje države u društveni i ekonomski život. Knjiga je objavljena 1944. g., dakle pisana je u vrijeme nemilosrdnog rata i zbiljske opasnosti od nacizma. Izašla je u bezbroj izdanja. Povodom pedesete obljetnice izdanja Milton Friedmann napisao je za nju opširan predgovor, opisujući njezine dosege i utjecaje. Hayekova teza iz ove knjige jest da su fašizam i nacizam, s jedne strane, kao i socijalizam, s druge, podjednako totalitarni poredci. Slobodni svijet mora učiniti sve da eliminira nacizam jer je s njime u ratu, ali jednako tako ne smije zažmiriti pred totalitarnim opasnostima koje slobodnom svijetu prijete od socijalizma, koji je zapravo, prema Hayeku, zbiljsko izvorište nacizma, jer totalitarizam je čovjeku (pojedincu i društvu) protuprirodan poredak. Ni kapitalizam i demokracija nije naročito dobar poredak, no zapadni svijet nije dosad uspio smisliti i ostvariti ništa bolje i to je jedina kakva-takva garancija slobode pojedinca.
S obzirom na njezinu jaku kritičku nabijenost, i usmjerenost na vrijednosti individualne slobode i demokracije, vrijednost je ove knjige u tome da je ona još uvijek nevjerojatno aktualna.