Autor | Stipe Kutleša |
---|---|
Naslov | Filozofija Ruđera Boškovića |
Jezik | Hrvatski |
Prijevod | 83. |
Godina izdavanja | sr.2012. 83. |
ISBN | 978-953-6463-70-1 |
Format | 140 x 220 mm |
Cijena | 1€=7,5345 kn 168,00 kn (s PDVom) 22,30 € |
Broj stranica | 211 (+X) |
Knjiga je napisana u najboljoj tradiciji povijesti znanosti i filozofije znanosti. Autor povezuje klasična razmišljanja o fizici s revolucijama u znanosti u dvadesetom stoljeću. On prikazuje Boškovića prvenstveno kao filozofa, ukazujući i na izvornost onih Boškovićevih ideja koje su ga dovele do uspostave njegove prirodne filozofije iliti teorije privlačno-odbojnih sila koja pak objašnjava sve prirodne pojave. Iz te je teorije Bošković izveo svojstva tvari koja njegovu teoriju dovode u blisku vezu s današnjim znanstvenim teorijama. Boškovićeve jednostavne neprotežne točke (Boškovićevi atomi) nisu geometrijske točke nego tvarne točke – one danas odgovaraju kvarkovima u mikrofizici. Posebno je značajam Boškovićev model atoma koji uspostavlja ideju kvantizacije što je tek u pravom smislu postalo aktualnim nakon M. Plancka i njegova otkrića kvanta. U shvaćanju prostorno-vremenskih odnosa Boškovićeva je teorija u nekom smislu bliska Einsteinovoj teoriji relativnosti. Svoju je teoriju sam Bošković primijenio na razne slučajeve iz mehanike i fizike. Aktualnost Boškovićeve teorije pokazuje se preko Kanta, Faradaya, Maxwella, Kelvina, Bohra i Heisenberga, sve do naših dana. Autor u knjizi daje primjer recepcije Boškovićeve prirodne filozofije od njegova doba do početaka 20. st. s naglaskom na recepciji u Velikoj Britaniji gdje je ta recepcija Boškovićeve prirodne filozofije i bila najuspješnija.
Stipe Kutleša (r. 1955. u Duvnu [Tomislavgrad], BiH), znanstveni je savjetnik u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu, a fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistirao na poslijediplomskom studiju “Povijest i filozofija znanosti” u Dubrovniku. Doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1993.). Od 1984. radio je u Zavodu za povijest i filozofiju znanosti HAZU, a od 2002. zaposlen je u Institutu za filozofiju u Zagrebu. U jednom mandatu obnašao je dužnost ravnatelja toga Instituta.
Komentari [0] | |
---|---|
Trebaš se prijaviti da bi komentiranje bilo omogućeno. |